Apokalipsa juče, danas, sutra…

ŽANR: epska fantastika/religijska fantastika

ORIGINALNI NAZIV: Apocalisse

IZDAVAČ ZA REGION: Čarobna knjiga

SCENARISTA: Alfredo Kasteli

CRTAČI: Korado Roi

ZEMLJA: Italija

GODINA IZDAVANJA: 2019.
OCENA: 8

 

Da bi nam olakšali ovu izolaciju Čarobnjaci su, pre ovog, pokrenuli ediciju Boneli Grande, gde ćete čitati stripove sa većim formatom od klasičnog Bonelija. Edicija koju upravo otvara ovaj strip nosiće ime  Boneli Gigante, i u njoj će se objavljivati stripovi A4 formata. Sadržaće jednotomne priče koje su po formi namenjene za veliki format.

Prvi put u istoriji stripa, imamo priliku da čitamo vernu verziju verovatno najvizionarskije knjige Novog zaveta, Otkrivenja Jovanovog – Apokalipse. Ovo delo, zahvaljujući fantastičnim crtežima, ide izvan granica stripa, pretvarajući se u slikarsko-književno putovanje koje nas upućuje u znanje o jednom od najtajnovitijih tekstova u Bibliji.

Krenimo ipak nekim redom…

Apokalipsa (grč. Ἀποκάλυψις apokálypsis – podizanje vela, otkrivanje), naziv je i posljednje knjige Svetog pisma, koja govori sa ushićenjem o kraju sveta. Reč apokalipsa se upotrebljava da označi književni žanr, koji je odeljen deo religiozne literature sa ’sudnjim danom’ kao radnjom. Takva literatura vizionarski najavljuje katastrofe koje dovode do dolaska Carstva Božjeg. Treba znati i da su glavni temelji u jevrejskoj i hrišćanskoj eshatologiji smrt, vaskrsenje, strašni sud, raj i pakao. To je teološki koncept i treba ga razlikovati od predviđanja budućnosti zasnovanog na zakonima nauke i uzroka. Takvim prognozama se bavi futurologija. Sve religije imaju proročke tekstove o uništenju sveta – uglavnom do toga dolazi jer zlo koje čine ljudi u sprezi sa nečastivim silama napuni božiji pehar pravedničkog gneva i spasenja za ’čiste’. Ipak, dva najpoznatija teksta ove vrste su Knjiga Danilova i upravo Otkrivenje Jovanovo – Apokalipsa. Ovi tekstovi su proučavani stolećima unazad. Otkrivenje Jovanovo su proučavali Njutn, Kalvin, Luter i mnogi drugi. Do ovih tumačenja se jako teško dolazi jer se mnoga od tih tumačenja smatraju jeretičkim i najstrože su zabranjivana od strane Crkve.

Činjenica je da su sve religije stvar prošlosti, jer su gradile značaj na dogmama i strahu od kazne. Naime, ako je budućnost unapred poznata potreba za Bogom se ukida jer ne može da se spreči da se nešto desi i bilo ko se može zapitati je li  božji naum ispravan, ako ga unapred zna. Kod nas postoji jedna zvanična knjiga koja se može naći u crkvenim prodavnicama, i u njoj možete naći Jovanov tekst uz zvanična tumačenja. To su tumačenja uglavnom vezana za drugi dolazak Hrista, gde će se  ljudima pokazati njegova božanska priroda.

Sve religije se koriste obimno alegorijom, strogo književnoteorijski gledano, naravno, što ih može podvesti pod fantastiku sa stanovišta čiste književne analize. Nećemo ulaziti u religijske rasprave, jer ono što je nekome plod dogme nekome drugome je iluzija i vera u bespredmetno. No ono što se ne ukida kako god obuhvatili ovu temu je lepota umetnosti, koja postoji i u religijskim spisima ako se posmatraju kao fantastična književna dela.

Alfredo Kasteli je tvorac Martija Misterije, ali i scenarista brojnih epizoda Mister Noa, Dilana Doga, Baze drugde, Zagora i mnogih grafičkih novela. Kod nas je poznata novela, koju je uradio u saradnji sa Milo Manarom, Odiseja spoznaje.

 

Korado Roi jedan je od velikih crtača današnjice, najpoznatiji po svom radu na Dilan Dog serijalu, ali radi na gotovo svim Boneli herojima, Dampir, Marti Misterija, Mister No, Nik Rajder, Julija, Magični vetar, Zona X i UT serijalu, koji stvara u saradnji sa Paolom Barbato. Još jedna interesantna stvar je da je načinio i prve 44 naslovnice za Brendona.

Uglavnom, čitanje vam ne mogu pokvariti, pošto je radnja otkrivena samim naslovom. Na početku bijaše GLAS u Jovanovoj glavi, koji mu kazivaše i pokazivaše kad ga na nebesa odvede. Kako stiže dan sudnji za sve koji huliše i grešiše… I tako zapisa Jovan šta nas čeka, kad se anđeoske trube oglase. Zver će se uzalud odupirati božijim ratnicima moćnim. Izabrani će biti sačuvani od pokora koje će snaći Zemlju i živeće u božijem gradu koji će s neba pasti… Maliciozniji ljudi će pomisliti da Bog i anđeli ne bi pravili grad od dragulja i zlata, već nečeg satkanog od duha. Što ne mora biti tačno, ali daje osnov za misliti da je sve tvorevina ljudske mašte i umišljaj zabludelog uma. Kao i većina proročanstava…dok se ne dese…

 

Uzevši u obzir gorerečeno – ovaj strip možemo smestiti u tri kategorije, religijsku, epsko fantastičnu i mračno fantastičnu. Religijski i biblijski tekstovi i inače u mnogome mogu biti podvedeni pod epsku fantastiku, jer su prepuni čuda/magije i epskih heroja. David je očigledan primer. Mračna fantastika je jer se radi o kraju sveta, ali i zbog toga što pokazuje otelotvoreno zlo, prikazano na vrlo depresivan način.

Zahvaljujući fantastičnim crtežima Korada Roija, gotovo da mogu da kažem da je pokazao zbog čega je strip postao umetnost. Valja spomenuti da su autori na jednoj strani prikazali i Ragnarok, koji je verovatno postavio temelje hrišćanskih apokaliptičnih spisa i verovanja. Međutim, u nordijskom mitu ginu samo bogovi, i vaskrsavaju donoseći mir i spokoj… Pored toga, ima nečega što bez problema možemo smestiti u epsku fantastiku –  npr. scene borbe Odina sa Fernirom i Tora sa Jormungardom. Spomenuću Bergmanov film Sedmi pečat, kao primer religijske fantastične priče. Glavni lik igra šah sa smrću, čvrsto verujući da može da pobedi –  interesantna stvar je da je naslovni glumac Maks fon Sidou umalo preminuo u toku snimanja. Zašto sam izabrao ovaj primer? Jer je celi film stvoren iz rečenice: I kad otvori sedmi pečat, nasta tišina na nebu oko pola časa (Otkr. 8, 1). Tema filma je u neku ruku teološka rasprava o sedam pečata i sedam truba iz Otkrovenja, o kome upravo pišem, baš kao i rečenica iznad. Motiv se odnosi na „tišinu Boga” koja je središnja tema priče. No, da ne bismo izazvali verske nemire, kako veoma lako dođe do istih ako se susretnu dve strane različitih mišljenja, smestićemo ovaj strip u prihvatljivu kategoriju religijskih fantastičnih pripovesti – nadajući se ipak da je proročanstvo netačno, jer grešni smo.

Ipak, danas je teško reči da nije tačno, jer sve naliči apokalipsi – i bolest pade na zemlju i pokosi grešne. U redu, ovo je bilo loše navesti, ali dobra vest je da vas ništa neće pokositi, ako ostanete kod kuće. Još jedna lepa vest je da dostavne službe još rade i ne morate izaći po strip, Apokalipsa će doći kod Vas.

About Author