Groblje kućnih ljubimaca

Prva asocijacija na Stivena Kinga su, najčešće, njegovi romani i to oni veliki, poput kultnog ,,Isijavanja’’, dvotomnog ,,Utočišta’’ ili ,,To’’ ili pak njegov magnum opus, serijal ,,Mračna kula’’. Tokom duge i plodne karijere, horor-roman sa širokim, epskim zahvatom, postaje Kingov zaštitni znak. U tih hiljadu stranica teksta, često su smeštene priče i monstrumi koji postaju globalno prepoznatljivi, čak i kod ljudi koji nisu ni čuli za Kinga.

Međutim, King je neka od svojih najboljih dela napisao ne poštujući ovo pravilo i ne držeći se žanra romana. Zbirke priča ,,Noćna smena’’ i ,,Godišnja doba’, kratak roman ,,Keri’’, scenario za ,,Bekstvo iz Šošenka’’, kao i roman o kojem ćemo sad pričati – ,,Groblje kućnih ljubimaca’’.

,,Groblje kućnih ljubimaca’’, koje je na srpski prevela izdavačka kuća ,,Vulkan’’, ima svega 358 strana, ali je od prvog pojavljivanja, sad davne 1983. godine, roman stekao toliku slavu da ga, sa pravom, možemo nazvati kultnim.

Mnogim fanovima je ovo najbolji Kingov roman, a uticaj koji je imao na popularnu kulturu teško je utvrditi. Reference na ovaj roman su brojne, i teško ih je sve nabrojati.  Javljaju se od muzike – ,,Ramonsi’’ su pesmu ,,Pet semantary’’ napisali pod svežim utiskom čitanja romana, do poigravanja motivima u crtanim serijama kao što su  ,,Simpsonovi’’ – Bartov pokušaj da oživi umrlu mačku Snoubol u specijalu za Noć veštica direktna je referenca na roman. Film, koji se pojavio 1989. godine, samo je doprineo popularnosti romana i širenju uticaja istog.

Razlog za to treba tražiti upravo u Kingovom odstupanju od onog na šta smo inače navikli u njegovim romanima. Najpre, valja primetiti da je roman izrazito mračan. U Kingovim delima, mrak i zlo su nešto što se podrazumeva, ali samo nekoliko puta King  je uspeo da zaista stvori takvu atmosferu – od samog početka, kob, koja će dovesti do pada porodice Krid i posebno pater familiariusa Luisa Krida, može gotovo da se okusi. S tim u vezi, roman se ne završava ničim što bismo mogli nazvati srećnim krajem, jer sukoba dobra i zla nema. Samo mraka i gorčine.

Zatim, kao što je već istaknuto na početku – fabula je krajnje sažeta. Ne uvodimo se polako u priču i nemamo vremena da upoznamo junake – sva radnja je sabijena u relativno kratak vremenski period da bi kulminacija bila smeštena u nekoliko dana. Mnoge stvari nisu objašnjene do kraja i ostajemo zapitani i nad krajnjom sudbinom junaka.

I konačno, King odstupa od mnogih opštih mesta i klišea kojima je inače sklon, a mnoge motive kombinuje i gradi priču na potpuno nov način.

Motivi Vendinga, indijanskog groblja, demonske mačke, zombija, zle kobi često se sreću u horor literaturi, ali ovde oni dobijaju jedno potpuno novo značenje. Zlo sa kojim se Luis Krid hvata u koštac ni u jednom trenutku ne dobija lice. Iako koristi svoj svoju moć da kvari i uništava svoje žrtve, ono nikad ne istupa na svetlo – iako je sveprisutno i nikad daleko. Čak i uništavanje njegovih slugu ne menja krajnji ishod rata. Nema konačnog obračuna sa Zlom – Luis Krid ne suočava se kao Roland sa Grimiznim kraljem, niti kao deca uspeva da pobedi To. Ono što stoji iza svega ostaje u domenu nepoznatog a ako se složimo sa Lavkraftom da je najveći ljudski strah strah od nepoznatog, ,,Groblje kućnih ljubimaca’’ uspeva da takav strah dočara.

Konačno, King odstupa i od navike da povezuje porok glavnog junaka (ili junaka) sa njihovom sudbinom. Naizgled savršena porodica ne strada zbog  alkoholizma ili zloupotrebe droge ili zbog direktne povezanosti sa kletvom – oni se, bez svoje krivice, upliću u nešto što ih daleko prevazilazi – i to plaćaju. Jedini njihov ,,porok’’ je njihova nemogućnost da se suoče sa smrću i gubitkom. I upravo ta ljudska nemogućnost da se pomiri sa naigled besmislenim fenomenom smrti, predstavlja crvenu liniju koja se proteže od početka do kraja romana – ta greška u razmišljanju temelj je fabule i ona u krajnjoj meri i predstavlja čin prizivanja zla, koje u dubinama šume čeka, uvek spremno.

,,Groblje kućnih ljubimaca’’ zgrabiće vam pažnju, gotovo odmah i naterati vas da postavite sebi neka neugodna pitanja, a bezlična strava koja živi u indijanskom groblju progoniće vas u mislima i mnogo pošto zatvorite korice knjige.

About Author