Strip revija „Bosona“, drugi broj

Mirnes o drugom broju strip revije „Bosona“

Podela:

Kada spomenete stripove prva asocijacija mnogima će biti poznata imena poput super heroja Marvelovog ili DC-jevog univerzuma ili pak biseri talijanske izdavačke kuće Bonelli pa i Alan Ford. Međutim, baš kao i u drugim granama umjetnosti, jer je strip je htjeli to drugi priznati ili ne, s pravom nazvan deveta umjetnost, postoji tu mnoštvo naslova vrijednih pomena za koje su čuli uglavnom okorjeli strip poznavatelji.

Kako bi se upoznali sa što većim brojem autora i njihovih djela, strip revije su sjajan izbor. Baš kao i antologije priča u koje se smjeste različiti pisci pa na osnovu toga imate uvid u dio njihovog stvaralaštva. Strip revija su oduvijek bile prisutne na prostorima bivše Jugoslavije i zadržale su se do danas, ako ne one originalne onda neke nove koje nastavljaju istim putevima. „Bosona“, strip revija iza koje stoje Alija Balta i Sergej Karov, čovjek kojeg ne treba posebno predstavljati u svijetu stripa, jedna je od novijih predstavnik. Kristijan je već ranije predstavio prvi broj, a meni je pripala čast da nastavim dalje, doduše s malo većim zakašnjenjem nego što je to „Bosona“ zaslužila, ali idemo dalje.

Ono što nas čeka u drugom broju „Bosone“ jeste 96 stranica kvalitetnog sadržaja počev od stripova do tekstova o njima pa do intervjua sa strip autorima i predstavljanje istih. Počnimo redom.

Od tekstova ćete pronaći njegovu kolumnu o stripu po imenu „Historijat stripa“ gdje ovaj put priča o „Malom Nemi“, kultnom stripu autora Winsora McCaya, zatim je tu autobiografska priča legendarnog Andrije Maurovića, koju je on lično nacrtao, a napisao Rudi Aljinović. To nije posljednje gdje se spominje Maurović jer već iza toga dolazi tekst Veljka Krulčića o Maurovićevim „slikarskim“ stripovima.

Alija Balta piše o komičnom stripu „Mak Makić, vitez i četvrt“, ali nam donosi i intervju sa sjajnim slovenačkim strip autorom, Iztokom Sitarom kojim se završava tekstualni dio revije.

Što se tiče stripova, imamo veoma zanimljiv izbor počev od sjajnog „Perramusa“ Argentinaca Alberta Breccie i Juana Sasturaina. „Perramus“ je vrlo interesantan strip, što zbog izvedbe, što zbog same tematike, ali o tome ćete pročitati više u kratkom uvodu Sergeja Karova.

Tu je i drugi dio Tarzana, stripa iz 1929. gdje se jasno prepoznaje Fosterov crtež i vjerovatno neće leći mlađim generacijama, što zbog načina pripovjedanja, što zbog crteža, ali čovjek je legenda.

Maurovića nikad dosta pa stoga imamo i njegov strip u boji, „Biser zla“ po djelu Jacka Londona, slikan slikarskom tehnikom gdje je svaki kadar zapravo jedna umjetnička slika. Izuzetno naporna i zahtjevna tehnika, ali Maurović je majstor koji isporučuje pravo malo remek djelo.

Zatim imamo i „Maka Makića, viteza i četvrt“, tačnije drugi dio jedine epizode iz 1964. Koja je bila djelo Marcela Ćuklija, scenariste i Žarka Bekera, crtača. To je humoristični strip nalik Gastonu i sličnim izdanjima i siguran sam da ćete uživati u ovom kratkom stripu.

„Cvijeće u jesen“ u cijelosti je djelo Iztoka Sitara, autora koji specifičnim stilom piše veoma teške teme iako se to na prvu ne bi reklo. S njim sam se upoznao u jednom kasnijem broju „Bosone“ kada mi je prva reakcija bila: „Dječiji strip?“ i zbog toga se moram izviniti Sitaru jer njegovi stripovi su izuzetno dobri, prošarani crnim humorom i socijalnom tematikom.

Majo Pavlović, mladi sarajevski strip autor se već predstavio svojim tekstovima o stripu, iza sebe ima nekoliko autorskih djela, a u ovom broju „Bosone“ nam donosi svoju „Pravdu“, kratki strip u četiri slike. Inače, bavi se digitalnom umjetnošću pa voli eksperimentisati što se vidi iz stripova koje on „crta“, bavi se mračnom stranom ljudske psihe baš kao i njegov uzor, Clive Barker.

„Bosona“ završava sa dva kratka humoristična stripa. „Billy the Pljuc“ Baneta Kerca i „Superbrzoaktivirajućom bombom“ dua BAM-a i D. deLAZAREA.

Kao što rekoh već na početku, revija koja donosi novitete, ali nas i upoznaje sa starim, zaboravljenim naslovima devete umjetnosti i nudi nam od svega pomalo.

Komentarišite putem Facebook-a

Podela: