Strip revija „Bosona“, šesti broj

Mirnes o 6. broju strip revije „Bosona“

Podela:

Bliži nam se vrijeme izlaska 8. broja strip revije „Bosona“ kojem se posebno radujem zbog intervjua s velikim Cliveom Barkerom, ali i zbog njegovog ekskluzivnog stripa koji je radio u suradnji sa sarajevskim strip autorom Majom Pavlovićem, s čijim smo se radom i tekstovima već upoznali u prijašnjim brojevima „Bosone“. Naravno, da ne bi preskočili koji broj idemo na ove koje smo vam ostali dužni, prvo broj 6, a uskoro i broj 7.
Baš kao i broj 4, ovaj šesti broj „Bosone“ ima posebno značenje za mene jer su podsjetnik na jedno sjajno druženje i avanturu koja je proizašla iz toga pa sam malo više sentimentalno vezan za ta dva broja, ali objektivno tvrdim da su to kvalitetnija broja „Bosone“, mada svaki ima svoj nivo kvaliteta i poseban je na svoj način.
Kao i obično, naslovna strana je prvo što će vam privuću pažnju. Ovaj put najviše što ćete odmah prepoznati karikaturu Radića Miše Mijatovića, na kojoj redakcija „Bosone“ plovi nemirnim izdavačkim morima i donosi nove brojeve dok glavni urednik hrabro gleda ka horizontu dok su između njih članovi stripa „Naši novi klinci“, Mijatovića i de LAZZAREa pa je ujedno i simpatično miješanje starih i novih tokova.
Broj otvara pomalo nostalgičarski tekst poznatog bh. scenariste i redatelja Šemsudina Gegića, čovjeka impozantne karijere, koji se vraća u 1968. doba seksa, droge i rock’n’rolla, Praškog proljeća, studentskih demonstracija, atentata na Kennedyja ml. i Martina Luthera Kinga, ali i doba kada se Gegić družio s već spominjanim Plavim vjesnikom. Te godine se sjetno sjeća dok sjedi u dvorištu svoje kuće u Mostaru i lista „Bosonu“. Zanimljiv pogled u devetu umjetnost od majstora sedme umjetnosti.
Odmah iza njega nas dočekuje intervju s velikanom svjetskog stripa, Regisom Loiselom, dobitnikom brojnih evropskih nagrada za svoj doprinos stripu te čovjekom koji je za Disney radio na dva animirana filma, Atlantis i Mulan. Razgovor je vodio Gani Jakupi, „Bosonin“ suradnik iz Barselone, ali o njemu nešto više poslije. Imate ćete priliku pobliže upoznati Loisela, njegovu patnju do rada na „Potrazi za pticom vremena“, o tome kako voli pomagati mladim autorima da ostvare svoje snove (Blacksad je on pogurao) te šta misli o erotici u svom crtežu.
Tu je i kratki tekst Marka Fančovića o slučajnom nastanku geg stripa „Achille Talon“ Michela Regniera Grega, kao i nešto o njegovom djelu, ali i anegdota o njegovom radu s velikim Hermannom na legendarnom strip serijalu „Comanche“. Naime, upravo je Greg bio urednik „Pilotea“ koji je odbio tadašnji Hermannov vestern strip s obrazloženjem da im vestern nije potreban da bi dva mjeseca poslije magazin „Tintin“ prihvatio „Comanchea“, a sam Greg je jedno vrijeme radio kao scenarista na njemu.
Majo Pavlović nastavlja sa svojom rubrikom „Škola stripa“ te nam priča o pisanju scenarija i finesama istog pa ćemo tako naučiti kako to izgleda pisati scenarij po sistemu „zaplet prije svega“ i „cjeloviti scenarij te koje su mane i prednosti jednog i drugog pristupa.
Alija Balta kratkim tekstom o tome kako je strip „Grička vještica“ utjecao na to da se počne baviti grafikom otvara novi nastavak upravo tog stripa na koji smo se već navikli i s užitkom ga pratimo. Lično preferiram Maurovićeve radove u koloru kada mi njegov talenat više dolazi do izražaja, ali da je u koloru onda „Grička vještica“ ne bi bila to što jeste pa sa sigurnošću možemo reći da su ova tehnika i pristup savršeni za nju.
Prije nešto više od 45 godina TV Beograd je emitirao dokumentarac koji je snimio poznati beogradski redatelj Srđan Karanović, a koji je za temu imao nikog drugog nego velikana jugoslavenskog stripa, Andriju Maurovića. Dokumentarac je to po imenu „Povratak prirodi“, misteriozan u svom postojanju po zapisima TV studija da bi se u konačnici ispostavilo da je nažalost nestao u bombardovanju Beograda. Veljko Krulčić u svojoj pripremi za snimanje dugometražnog dokumentarnog filma o Andriji Mauroviću bavi se potragom za materijalom te nam donosi svoju priču o tome.
Izgleda da niti jedan broj „Bosone“ ne može bez In memoriam rubrike, pa tako i ovaj. Riječ je o posljednjem pozdravu za Sergija Zanibonija, talijanskom strip autoru najpoznatijem po njegovom radu na „Dijaboliku“. Od njega se opraštamo uz kratki strip po imenu „Grob“, koji na tako malom prostoru kaže puno uz sjajni Zanibonijev crtež i tekst Piera Carpija.
Breccin „Perramus“ i Fernandezov „Drakula“ imaju svoje nove nastavke, a Fernandez ne prestaje zaprepaštavati svojim umijećem.
Da sam previše subjektivan kada je rad Iztoka Sitara u pitanju, to je već poznato. U njegovom novom stripu po imenu „Čovjek koji je oštrio noževe“ još jedna sjajna priča.
Ono što me je posebno obradovalo u ovom broju „Bosone“ jeste neobična strip reportaža Ganija Jakupija o njegovoj posjeti Americi i razgovorima s bivšim kubanskim revolucionarima. Da budem iskren, ovo je vrsta priče koju bih volio gledati na malim ekranima, ima tu određenu notu primamljivosti. Možda bih to trebao pripisati mojoj zaljubljenosti u historiju i Kubu, ali opet i ne, jer ova priča doista ima težinu. Tu je i kratki tekst koji nas upoznaje s djelom Ganija Jakupija, strip autora i umjetnika s Kosova koji trenutno živi u Barseloni.
Tu je i reportaža sa zagrebačkog Comic Cona kao i predstavljanje poznatog strip autora Rajka Miloševića poznatijeg u svijetu stripa kao R.M. Guera, čovjeka kojem predstavljanje gotovo da nije ni potrebno. Ovdje možemo pročitati kratku epizodu njegovog stripa „Smoky Joe’s 1000 Blues“.
Šesti broj „Bosone“ završavaju „Naši novi klinci“ de LAZAREa i Miše, kratki komični strip s kojim smo se već susretali.
Ne znam za vas, ali ja sam doista uživao u ovom broju „Bosone“, možda i malo više nego inače. Mnoštvo novog kvalitetnog sadržaja i informacija garancija su užitka pa stoga potražite svoj primjerak. Do sljedećeg čitanja, ostajte mi pozdravljeni.

Komentarišite putem Facebook-a

Podela: