Strip revija „Bosona“, sedmi broj

O sedmom broju strip revije „Bosona“

Podela:

Dugo očekivani osmi broj „Bosone“ samo što nije stigao u naše ruke, a u njemu ćemo pronaći strip po jednoj od priča Clivea Barkera iz „Knjiga krvi“ kao i intervju s velikim majstorom, ali prije toga ćemo reći nešto o sedmom broju za koji sam ostao dužan prikaz. Izvinjavam se na čekanju, međutim pripreme za selidbu i sama selidba u drugu državu doslovno progutaju vrijeme i dok se okrenete, već ste u tuđini, subota je i nalazite se za laptopom u hotelskoj sobi. No, sve ćemo to ostaviti po strani i krenuti na sedmi broj strip revije „Bosona“.

Iako sam to već nekoliko puta rekao, moram ponoviti, redakcije „Bosone“ na čelu s Alijom Baltom me ne prestaje iznenađivati svojim sadržajem pa sam tako i ovaj put uživao u čitanju i otkrivanju nekih, za mene, dosad nepoznatih područja. Pa počnimo redom.

Stariji čitatelji se sigurno sjećaju časopisa „Heavy Metal“, posvećenog prvenstveno stripovima iz žanra naučne fantastike i fantazije. Kroz taj časopis prošla su velika stripovska imena, kako u Evropi, gdje je originalno i počeo izlaziti pod nazivom „Metal Hurlant“ da bi kasnije bio licenciran za Ameriku i preimenovan, tako i na sjevernoameričkom kontinentu. Popularnost tog časopisa je doista bila velika jer je njegov sadržaj, za razliku od većine onoga što su mainstream američki izdavači nudili, bio posvećen odrasloj publici što je na kraju rezultiralo s dva animirana filma (o trećem se odavno šuška) i video igrama.

Jedno od imena koji su se proslavili zahvaljujući kvalitetnim radovima predstavljenim u časopisu „Heavy Metal“ jeste Richard Corben, za kojeg su vjerujem mnogi čuli. Velikan underground stripa je radio i za velike izdavačke kuće, ali njegovi stripovi kao što su „Den“ (koji se pojavljuje u jednom od segmenata prvog „Heavy Metal“ filma), „Mutanti“ i adaptacije Roberta E. Howarda i H.P. Lovecrafta su ti koji su mu osigurali slavu. Jedan od povoda ovom intervjuu koji je vodio Marko Fančović jeste dobitak „Grand Prix at Angoulême“ nagrade koji uglavnom dobivaju francuski i belgijski strip autori dok je svega deset dobitnika sa strane. Neki od dobitnika su Enki Bilal, Moebius, Robert Crumb, Will Eisner, Hugo Pratt i drugi. U intervjuu ćete saznati zanimljive stvari, a jedna od njih je i koji je evropski strip autor uzor Corbenu.

Nakon njega nam dolaze uvodni tekstovi Sergeja Karova, Alije Balte i Milka Peke za jedan od novih domaćih stripova u kojima ćete otkriti kako je nastao, te kako je urednik „Bosone“ odrastao uz priče svog ujaka Ahmeda Bosnića, inače veoma zanimljivog i maštovitog autora i tako je rođena ideja o stripu za djecu i mlade „Pipun i Ajka s Čardaka“, mada će u njemu podjednako uživati i oni nešto stariji. Ekipa koja je radila na stripu jeste Alija Balta (ideja), Milko Peko (scenarij), Miodrag Ivanović Mikica (crtež) i Zsigmond Istvan (kolor), a ono što su nam donijeli jeste jedna od onih nostalgičnih dječjih avantura, koje su prijeko potrebne današnjoj djeci i vjerujem da će ima svidjeti. Ako ste voljeli Toma Sawyera, Pet prijatelja i slične sadržaje, onda je ovo prava stvar za vas. Svaka čast ekipi iza ovog projekta. Čekam sljedeće nastavke.

Milko Peko donosi još jedan tekst koji zrači toplinom, a posvećen je Rudiju Aljinoviću, jednom od velikana domaćeg stripa. Nažalost, Rudi se povukao i rijetko komunicira s medijima pa je Milko na papir prosuo sjećanja iz druženja s Rudijem, što nimalo ne umanjuje vrijednost teksta. Naprotiv, emocije su itekako prisutne.  Rudi je radio za većinu strip revija bivše Jugoslavije, a njegove scenarije je uglavnom crtao Andrija Maurović, što ih je činilo sjajnim tandemom na kakvom su nam mogli pozavidjeti i Zapadnjaci. U „Modroj lasti“ je vodio rubriku „Na sastanku s Lastanom“, najčitaniju rubriku tog časopisa, a pisao je i brojne putopisne reportaže. U ovom broju „Bosone“ ćemo se upoznati s njegovim stripom „Hrabri Nik“, kojem je ovo prvi reprint nakon izdanja iz 1967. godine. Crtež je radio Andrija Maurović.

Tu je i novi nastavak „Gričke vještice“ i Baltin tekst kojim nas obavještava da zbog tehničkih problema s pasicama koje su bazirane na izdanju „Epohe“ i nemogućnosti dolaska do originalnih tabli, vizualni kvalitet stripa će donekle da pati jer neće u potpunosti da prenese Maurovićev crtež što je itekako žal, ali bolje išta nego ništa. Zadovoljni smo i dosad s ovim što smo vidjeli.

Veljko Krulčić iz svoje arhive vadi intervju sa Zdravkom Zupanom, posljednji koji je dao prije svoje smrti. Intervju je urađen u sklopu prikupljanja materijala za dokumentarni film o Andriji Mauroviću po imenu „Enigma Maurović“. Zupan je bio strip autor, izdavač i historičar stripa i za svoj doprinos na tom polju dobio je brojna priznanja, jedno svega dvije sedmice prije svoje smrti. U ovom intervjuu saznajte brojne stvari o domaćim autorima s kojima je Zupan surađivao, te druge detalje o strip sceni bivše Jugoslavije.

Povodom stogodišnjice rođenja Norberta Neugebauera, čije radove ste već upoznali u prethodnim brojevima „Bosone“, nalaze se tekstovi koje je napisao njegov sin Walter Neno Neugebauer i Sergej Karov. Norbert i njegov brat Walter su činili neprikosnoven tandem na području bivše Jugoslavije, ali i šire. Radili su na stripovima i animiranim filmovima, njihova umjetnost im je pomogla da prežive Drugi svjetski rat. Dobili su ponudu Walta Disneyja da rade za njega, a sam Tito lično je Norbertu dao ponudu s bianco čekom da napravi studio za animirani film pod uvjetom da se preseli u Beograd što je Norbert odbio. Tada nije bilo pametno raditi takve stvari pa ga je to koštalo karijere, uprkos prethodnom radu na propagandnom materijalu za Jugoslaviju i Partiju te je preselio u Njemačku, gdje je s bratom nastavio karijeru. Kako su živjeli, tako su i umrli, dva brata Neugebauer su u mjesec dana napustili ovaj svijet.

Majo Pavlović nastavlja sa svojom rubrikom „Mala škola stripa“ u kojoj priča o crtanju perspektive. „Drakula“ Fernanda Fernandeza, kao i uživanje u čitanju istog, ovdje dolaze do kraja, ali očajavajte. U Fernandezovim radovima ćemo nastaviti uživati već od sljedećeg broja kada u „Bosoni“ počinje da izlazi strip „Zora i hibernauti“ (poznat i kao „Kapetan Zora“), koji na ovim prostorima nikada nije objavljen u cijelosti.

O Loiselu smo već čitali u prethodnom broju, a u ovom čitamo njegove stripove „Razuzdane fešte“, u kojem spaja nevini erotski crtež djevojke s mračnim bajkovitim svijetom, što daje veoma zanimljiv rezultat jer kad pogledate lice njegove heroine, ne očekujete ono što ćete čitati, kao i „Ivanjske krijesove“, koji me podsjeti na adaptaciju „Hamleta“, čini mi se u režiji Joe D’Amata i Luce Damiana.

„Priča o ljubavi i prijateljstvu“, novi je strip Iztoka Sitara o.. pa, ljubavi i prijateljstvu. Nema mi snagu kao njegovi prethodni stripovi, nedostaje mu ono nešto iako ima tu prepoznatljivu notu i temu s kojom smo svi upoznati.

Za kraj nam Marko Fančović donosi priču o stvarnoj braći Dalton, koji su poslužili kao inspiracija za one Daltonove iz stripa „Talični Tom“ i pri tom se pita, ko je gluplji bio? Broj zatvara kratki strip Sonje Gašperov Sonjecke, čije stripove možete pratiti i na FB stranici Glupci.

Komentarišite putem Facebook-a

Podela: