Kao što smo najavili ranije, izdavačka kuća Dibidus je objavila integral sa devet epizoda Američkih bogova istovremeno kad i u Americi. Ova strip adaptacija u devedeset posto radnje prati STARZ-ovu seriju mada moram priznati da je i serija verno prenela knjigu na male ekrane tako da i nema neke preterane razlike (za cepidlake ima, ali otkrijte ih sami). Kad smo kod serije, umalo da ne vidimo drugu sezonu jer su Brajan Fuler i Majkl Grin najureni sa kormila projekta, a glavni razlozi za to su bili prekoračenje budžeta te Gejmenovo očigledno nezadovoljstvo u kom su se pravcu zaputili sa pričom. Na našu sreću, biće druge sezone jer je Gejmen preuzeo nadgledanje novog čoveka za kormilom serije, Džesija Aleksandera, i videćemo kako će oni obaviti posao.
Svako ko se našao u situaciji da čita ovaj tekst definitivno zna ko je Nil Gejmen, ali evo, čisto da zabavim i sebe i vas, nekoliko stvari o njemu. On je jedan od onih retkih autora koji su sa nečim što je po svemu andergraund delo napravili bum na mejnstrim sceni (mala digresija u vezi sa ovim, ovo nikako ne treba uzimati kao pravilo – ekstremno je retko fantastika je svet izvan mejnstrima i kao takvu je treba posmatrati), govorim naravno o Sendmenu koji je u pretprodukciji za ekranizaciju (uvršten u obaveznu lektiru Kalifornijskog univerziteta) i čija epizoda San letnje noći je dobila Svetsku nagradu za fantastiku (World Fantasy) i time izazvala popriličan skandal, naime strip je uklonjen iz konkurencije za ovo prestižno priznanje, dakle biće jedini stripadžija sa ovom nagradom. Da, stripadžija, jer i on sebe takvim smatra, a postoji i anegdota u vezi sa ovom tvrdnjom. Naime, kada mu je na žurci jednom prilikom prišao neki književni kritičar i rekao mu da on ne pravi stripove nego literalna remek dela, Gejmen je posle govorio ’osetio sam se kao kurva kojoj su rekli da je debitantkinja’. Sa šest Huga i dve Nebule (dve najvažnije nagrade u fantastici) i jednom Brem Stoker nagradom (najveća nagrada u horor žanru), jedan je od najnagrađivanijih pisaca žanra. Interesantna stvar se desila 2004. godine na dodeli Huga, gde je kao predsedavajući sam sebi dodelio jednog za kratku priču A Study in Emerald jer dužnost je prihvatio pre nego što je saznao da je među nominovanima. Ni ostala njegova dela nisu manje zastupljena na velikim i malim ekranima, Svemirska prašina filmovana, Knjiga o groblju u pretprodukciji, Koralina animirana, Anansijevi momci nas uskoro očekuju na ekranima, Nikadođija i jeste nastala kao BBC-jeva serija, tek naknadno pretvorena u roman. Jedino Crna orhideja još nije ni u nekim pričama za ekranizaciju, moguće stoga što je suviše andergraund za jednu superheroinu. Inače, umalo da ne spomenem – Gejmen je scenarista svima nam omiljenog crtaća Princeza Mononoki, baš kao i filma Beovulf i nekih epizoda Doktora Hua. Dakle, on je neko ko je uspeo da njegove andergraund priče budu viđene mejnstrim očima, no daleko od toga da to svako može postići.Inače, kruži i priča da ga ne možete naći da spava ma u koje vreme došli, pa je možda to jedan od razloga njegovog uspeha, a ne smeta mu svakako ni to što je vrlo dostupan svojim fanovima i što se pojavio i u jednoj epizodi Simpsonovih.
- Krejg Rasel – autor koji spada u stare vučine i iza sebe ima rad na takvim herojima kao što su Doktor Strejndž, Betmen, Sendmen, Konan, Helboj, Elrik od Melibona, Zvezdani ratovi, Bafi ubica vampira, a tu su za širenje horizonata Prsten Nibelunga i Čarobna frula u stripovskoj formi. Četvorostruki je dobitnik Kirbi nagrade i devetostruki dobitnik Elzner nagrade.
Skot Hampton je neko ko je od detinjstva sanjao da se bavi žanrom i uspeo je sa svojim autorskim stripovima Silverheels koji se smatra prvim slikanim mesečnikom i Simon Dark, te radu na serijalima Betmen, Sendmen i Crna udovica. Takođe je poznat po brojnim ilustracijama za knjige poznatih pisaca fantastike. Dobitnik je Harvi nagrade.
I.
Senka je zatvor shvatio ne kao kaznu, već kao otplatu duga i bekstvo od problema. Vreme koristi da održi kondiciju i oplemeni duh tj. poveća znanje, usput sanjajući o tome kako će biti sa voljenom. No, život ponekad se zna da se surovo našali sa nama i upravo to se najbolje vidi kada čuvar kaže Senki ’Dobra vest je da izlaziš ranije, loša vest umrla ti je žena’. I dok sav pogubljen, ophrvan sećanjima i noćnim morama naš junak putuje kući uz silne probleme na aerodromu, u priču ulazi tajanstveni gospodin Sreda, koji mu nudi posao sa dobrom platom – zapravo biva naporan u nastojanju da ga ovaj prihvati. Na nekom drugom mestu miljama odatle, tip je platio da nešto povali, ali… Ako ne pazite, uživanje i strast će vas progutati, u ovom slučaju bukvalno nestati u obožavanju.
II.
Vraćamo se Senki i tajanstvenom Sredi, kojima se priključio tip po imenu Ludi Svini i ometa ih u pregovorima da Senka postane Sredin telohranitelj. Ali ludi Irac koji tvrdi da je leprikon i nalazi zabavu i životnost u tuči pripomaže tome da se dogovor sklopi uz ispijanje medovine i neke uslove. Sutradan se Senka budi u autu koje je već u pokretu i mutnim sećanjem na prethodno veče, a Sreda veselo časka dok Senka vrti po rukama zlatnik zadobijem u opkladi sa Ircem. Staju da kupe nešto za jelo i da se Senka upristoji, tu uviđamo koliki je Sreda prevarant. Dok sneg počinje da pada, stižu u Senkin grad i Sreda ga ostavlja u pogrebnom zavodu da se oprosti od žene. U prostoriji sa odrom, prisustvuje sceni i dobija objašnjenje za nju… Na grobu, opraštajući se ophrvan teškim mislima, baca dobijeni zlatnik u grob. Zatim pokušava da se otrese bivše prijateljice koja pokušava da opravda svoj postupak i taman kada je se otresao, neko ga otima… Neki gadni tipovi koji imaju poruku za Sredu ’Mi smo budućnost, ti si prošlost’, makar su bili toliko ljubazni da ga odbace do hotela gde je odseo.
III.
Prenosi poruku Sredi i odlazi na počinak gde sanja lude snove o zaboravljenim bogovima, trza se iz sna, ali kao da je i dalje u noćnoj mori jer vidi svoju mrtvu ženu. ’Ti bi trebalo da si mrtva’ su Senkine reči kojima počinje mučan razgovor o smrti, prevari i oproštaju koji još nije voljan dati. No, jedno je sigurno – ne sanja, mrtvi su ustali i zahvaljuju mu se na zlatniku, ali kako oproštaja nema Lora odlazi, ali uverena da to nije kraj. Potom smo u prošlosti, u vreme pre prvog naseljavanja Amerike, i dolasku bogova severa u novi svet. Senka priča Sredi da mu je žena ustala iz groba i kreću na put. Sreda mora da se vidi sa nekim saradnicima. Ispostaviće se da saradnici nisu baš voljni pomoći i da im treba određena doza ubeđivanja, i u svoj toj priči Senka počinje partiju dame sa Černobogom…
IV.
Partiju koja se pretvara u jednu od onih sa najvišim ulozima, a Senka tu partiju gubi… Samo dosetkom se izbori za još jednu koju dobija, a daljnju igru prekidaju sestre Zarje sa večerom za kojom im Černobog saopštava da ide sa njima i kao u svakom pravom prijateljskom domu dobijaju prenoćište u zamenu za valutu. Senka se trza iz more i ugleda najmlađu sestru koja je sve vreme spavala tokom njihovog dotadašnjeg boravka. Ona mu priča o nekadašnjem, a Senka je zbunjen svime šta mu se dešava. Dobija novčić uz reči ’Ovaj nemoj pokloniti’. Ujutro je Sredino prvo pitanje ’Jesi za kafu i pljačku banke?’. Potom dobijamo životnu priču Esi Tregovani koja je celi svoj vek kroz dobro i zlo verovala u stare priče i legende.
V.
Pljačka banke može biti zaista jednostavna stvar, kada je izvodi majstor. Čak je i Senka pomalo zadivljen, uz to je mislima prizvao sneg i nikako da poveruje u to da je zaista on to uradio. Potom idu na veliki sastanak gde pored Černoboga ih čeka još jedan živopisan lik Nansi, mnogo drugačiji od Senkinog poslodavca i Černoboga, prava šaljivčina. Potom sedaju na najneobičniji i najveći karusel na svetu i on ih odvodi među zvezde, svetove i…
VI.
Među bogove koji se konačno nazvahu pravim imenima. Pravo na većanje u Odinovu dvoranu, mnogi ne veruju u Odinovu priču o opasnosti i oklevaju uskočiti u tu borbu. Potom nazad u stvarni svet na večeru i nastavak sastanka, ali ne samo da Senka ne uspeva sebe ubediti da je u stvarnosti, nego je i pre večere opet… otet. Propituju ga i mlate, samo mu njegov poklon pomaže da izdrži, a onda iznenada se pojavljuje Lora i praveći masakr izbavlja ga iz zatočeništva i govori mu šta želi više od svega, da joj to sredi i nestaje kako se i pojavila.
VII.
Senka se našao u bestragiji izbegavajući one koji su ga zatočili i nemajući drugog društva do tišine, pa sve dok se nije pojavio jedan od Odinovih gavranova sa porukom gde da dođe i kome da se javi. Na tom zadatku kupuje auto, kupi interesantnu autostoperku i obraćaju mu se novi bogovi sa ponudom, ali on je sve naklonjeniji starim, konačno stigavši na cilj upoznaje svog domaćina.
VIII.
Senkini domaćini su vrlo prijatni i gostoljubivi egipatski bogovi koji su uz to i pogrebnici. Dok se on sređuje da izgleda pristojno nakon puta, pomišlja da učini kraj ovom ludilu gde su bogovi normalna pojava, ali zaustavlja ga mala umiljata maca. Sređen i u novom odelu dobija i posao da radi za stan. Potom se selimo u Njujork da vidimo priču o Salimu nesrećnom omancu kom ništa ne ide od ruke dok ne sretne jednog ifrita, pa ni tada ne dobija ništa sem vruće noći i taksija.
IX.
Naš heroj radi pogrebnički posao, dobro se slaže sa domaćinima i ima zanimljivu noć koju mu poklanja slatka mala maca. Pošto krene u šetnju, sretne Ludog Svinija koji je u očaju što mu je dao krivi novčić, a pošto ga Senka više nema Svini pada u depresiju i kupuje kartu u jednom pravcu. Zatim se Odin pojavljuje i moraju da krenu, a te avanture ćemo čitati u drugom integralu.
Ono šta moram da kažem je da je za naše tržište integral mnogo bolji nego da smo imali svesčice od po tridesetak stranica i mnogo će vremena proći pre nego budemo imali publiku za redovnu kupovinu američkog formata sveski koje ni ne počneš čitati već si završio. Zato podržavam ovu formu bez obzira što će neki reći da je to trebalo da izlazi kad i serija. Svi bi trebalo da budemo srećni jer smo dobili izdanje vredno kupovine i to kad i Amerikanci. O priči šta da vam kažem, a da već ne znate, cela priča je poznata svakom ko ovo čita, ali dobro de – sjajna je. Crtež ipak valja pohvaliti, na trenutke je ovo pravo malo remek delo. Ostaje mi samo da poželim našem novom izdavaču mnogo sreće i da se nadam da neće posustati u borbi za naše fantastične svetove.