Godina je 2011. i prva sezona Igre prijestolja upravo je završila. Čak i ako nitko nije mogao predvidjeti da će serija postati jedna od najpopularnijih svih vremena, svima je bilo jasno da se radi o globalnom fenomenu. Fantastika je na velika vrata ušla u svjetsku kolektivnu svijest. Upravo je dobila vojsku novih fanova, ljudi koji su vidjeli kako ovaj žanr, osim uobičajenih vilenjaka, patuljaka, zmajeva i doze eskapizma, može ponuditi i vrlo kvalitetnu te kompleksnu radnju, vrhunske likove i raznoliku tematiku koju obrađuje. Seriju su već pogledali. Neki su i kupili knjige. No svi su bili gladni za još: još dobrih likova, još magije, još zanimljivih svijetova koje mogu istraživati – ukratko: još kvalitetne fantasike. I kad god bih se našao u poziciji da me takav novopečeni ljubitelj fantastike željno pita za preporuku, moj bi prvi savjet obično bio: probaj čitati Robin Hobb.
Iako je već godinama bila aktivna kao spisateljica fantastike, Robin Hobb nije polučila značajnije uspjehe sve do 1995. godine, kada mijenja pseudnom pod kojim piše i objavljuje prvu knjigu Farseer triologije. Ostalo je, kako bi se reklo – povijest. Knjiga je postala uspješnica među tada još relativno malom žanrovskom zajednicom – ovdje govorimo o vremenu prije Harrya Pottera te triologije filmova o Gospodaru prstenova – i postavila svoju autoricu kao nezaobilaznog igrača na fantasy sceni. U međuvremenu je Hobb izdala još dvadesetak romana koji su je zasluženo vinuli među panteon žanrovskih pisaca.
Priču pratimo kroz oči našeg glavnog i naslovnog junaka – FitzChivalrya Farseera, kojega još u dječačkoj dobi odvedu na dvor i predstave kao nezakonitog sina kraljevog prijestolonasljednika. Pošto dotada nitko nije ni znao za njegovo postojanje, pojava mladog Fitza izazove opću pomutnju na dvoru. Kao novopečenom članu kraljevske obitelji – njemu po pravu propadaju mnoga prava i privilegije. No pošto je ipak nezakonit, nema govora o obnašanju standardnih prinčevskih dužnosti koje bi ga inače čekale. Stoga ga njegov djed kralj potajno odluči dati školovati kao kraljevskog agenta – to jest špijuna i ubojicu.
Malo po malo, Fitz odrasta rastrgan između nekoliko uloga: on je i ubojica i nepriznati princ, baštinik moćne kraljevske telepatske magije no i korisnik druge, poluzabranjene magije koja mu omogućuje komunikaciju i dijeljenje misli sa životinjama. Istovremeno, on je po svemu ostalom običan adolescent, koji raste, uči, zaljubljuje se i pokušava se snaći u svijetu kao i svatko drugi. I dok Fitz muči muku s dvorskim intrigama, sretnim i nesretnim ljubavima te pamćenjem različitih vrsta otrova, nad kraljevstvo se nadvila nova prijetnja. Napadači s mora sve su smjeliji u svojim upadima: sve manje i manje pljačkaju, a sve više osvajaju. Dugotrajni rat je na vidiku, a čini se da će upravo Fitz imati jednu od ključnih uloga u njemu…
Fascinatna je lakoća s kojom autorica žonglira između više različith tema i priča, sve ih zajedno objedinjujući u jedinstvenu radnju. Farseer triologija je prvenstveno drama o mladom Fitzu, njegovom karakteru, odrastanju i odnosima koje uspostavlja s drugim likovima. No isto tako, to je i ratna priča o obrani od nemilosrdnih osvajača koji kraljevstvu nanose veliku ljudsku, materijalnu i psihološku štetu. Priča prepuna političkih saveza i dvorskih intriga. Priča o fantastičnom rasizmu, ničim zasluženoj diskriminaciji jedne klase ljudi koju glavni junak vrlo bolno osjeća i na vlastitoj koži. Priča o moći, liderstvu, odanosti i koječemu drugome.
Pisane kompletno u prvom licu – i knjige i teme prezentirane kroz njih veome ovise o glavnom junaku. Srećom, Farseer triologija ni tu ne podbacuje, dajući nam odlično razrađenog protagonista, dostojnog klasika fantastične literature. Sposoban, dobronamjeran i perceptivan, no ujedno i nesiguran, povučen i nedovoljno proaktivan, FitzChivarly Farseer jedan je on onih likova koji se lako uvuču pod kožu te tamo i ostaju. Zahvaljujući kvaliteti Hobbina pisanja i stupnju Fitzove razrade kao lika, lako se poistovjetiti te skupa s njime proživljavati njegove misli, emocije i postupke. Da knjiga nema nikakvu radnju, da se ograničila samo na slice-of-life pripovjedanje o Fitzovom životu, i dalje bi bilo vrijedna čitanja.
Triologija je relativno polagana i atmosferična, puno više drama negoli triler. Fabula nigdje ne žuri, graciozno dajući likovima dovoljno prostora da se razviju prije nastavljanja s radnjom. Upravo su likovi jedan od najvećih aduta knjiga – kvalitetno razrađeni, višeslojni, oni su ljudi od krvi i mesa sa svim svojim snagama i slabostima. Radnja, iako zanimljiva i bez rupa, podređena je likovima. Lako bih mogao zamisliti nekog drugog pisca fantastike – poput recimo Sandersona – kako bi za priču s jednako sadržaja potrošio duplo manje stranica. Takav polagani tempo autorici daje prostora za još jedan od njezinih omiljenih elemenata: worldbuilding. Svijet Šest kneževina, kako se zove Fitzovo kraljevstvo – jedan je od najzanimljivijih i najrazrađenijih fantasy svijetova u koje sam imao priliku uroniti. Radi se o državi sa svojom vlastitom kulturom i poviješću, svojim sustavom vladanja, svojim običajima i predrasudama. Osim priča pojedinih likova, autoricu također zanima i šira slika: to jest, kako društvo i civilizacija utječu na njih i njihov karakter. Takav odnos između pojedinca i kulture jednako je izražen i u kasnijim nastavcima, gdje imamo priliku upoznati druge kulture i civilizacije, posve drukčije od Šest kneževina – na koje likovi reagiraju na zanimljive načine.
Uspjeh prve tri knjige dao je vjetar u leđa Robin Hobb, koja je provela veći dio ostatka svoje karijere pišući nove romane koji se više ili manje nastavljaju na originalnu triologiju. Kolekciju tako upotpunjuju Tawny Man te Fitz and Fool triologije, koje nastavljaju pratiti Fitzove dogodovštine kroz sljedeće godine i desetljeća njegovog života; kao i Liveship traders te Rain Wild Chronicles serije, smještene u istom svijetu kao i Šest kneževina, no stotinama kilometara daleko na drugom kraju kontinenta, s posve novom paletom likova i priča.
Farseer triologija zauzima posebno mjesto u beskrajnim prostranstvima fantastike. Polagana i atmosferična, sa zanimljivim likovima i izvrsnim worlbuidlingom, osvojila je mnoštvo čitatelja diljem svijeta i zauzela svoje zasluženo mjesto među klasicima fantastike. Gdje će bez sumnje i ostati.