Grad džina

Ž ANR: istorijska fantastika/urbana fantastika

ORIGINALNI NAZIV: The City of Brass

IZDAVAČ ZA REGION: Mitopeja

AUTORKA: Šenon A. Čakarborti

ZEMLJA: SAD

PREVODILAC: Vladimir Cvetković Sever

GODINA IZDAVANJA: 2017.
OCENA:

Ostvarili smo izuzetno prijateljsku i profesionalnu saradnju sa izdavačkom kućom Mitopeja. Što će doneti mnoštvo tekstova pre svega iz domena urbane fantastike, ali i drugih podžanrova spekulativne fikcije. Da, Mitopejino izdavaštvo je u devedeset procenata posvećeno žanrovskim delima, ali oni to čine na izniman način… Naime, izuzetnu pažnju i rad ulažu u prevod i dizajn, za to je zaslužan gospodin Sever, alfa i omega firme, takoreći majstor skoro za sve. Ipak, knjigovestvo prepušta vrsnom maheru. No, neke od knjiga pravi sitnim remek-delima, s obzirom na to da pažljivo bira odgovarajuće fontove u prelomu i insistira na vrhunskim povezima, eko-koži i kutijama za knjige. Gotovo da ne znamo izdavača iz okruženja koji ima ovako fizički moćne i kvalitetne knjige, verujte nam ovi tomovi su pravljeni da budu ugođaj oku, ali i da prežive apokalipsu. Ono što je malo neobično u svemu ovome da je malo ko čuo za Mitopeju izvan njihove grupe na Fejsbuku, a pogotovo van granica Hrvatske. Što je velika šteta, to vam možemo zajamčiti. Mi kao i obično radimo na tome da širimo dobar glas o kolegama. Nadamo se da nam polazi za rukom, jer knjige trebamo, a ne zvona i praporce.

Interesantan je odabir ovog romana za objavu, to jest poprilično riskantan potez za izdavača koji je objektivno još u povoju. Nepoznata autorka i pride deo trilogije. Zaista opasne vode u sredini gde publika zapravo ne ljubi novo, a još manje daje podršku izdavačima za takve ambiciozne poduhvate. Ljubitelji fantastike su dokazano vokabularno upečatljivi i glasni, ali kada treba potkrepiti reči podrške kupovinom, većinom nikom poniknu i u crnu zemlju propadnu. Pored toga, začudno i potpuno u suprotnosti sa žanrom koji vole, izuzetno cene sigurnost i bezbednost, pa stoga mali broj kupuje trilogije i serijale, a da je pri tom svestan da mora čekati sledeću knjigu. Što izdavača stavlja u situaciju da je uložio u nešto što mu neće na kraće staze vratiti ni uloženo, a kamoli dati mogućnost finansijama da se oporave u tolikoj meri da ima za naredni tom. Stoga, entuzijastima treba vremena da se priviknu na činjenično stanje kulturnih brzaka i da im se rasprši vizija utopije. Doduše, mora se kazati i to da poklonici delimično imaju pravo, prethodna iskustva su ih tome podučila. Nažalost, još uvek živimo u siromaštvu, neko manje, neko više, a u oskudici moramo pažljivo birati, jer knjige su luksuz. Pored toga deo publike i dalje živi sa senkom devedesetih nad sobom, to jest s gerilskim pristupom da sve dobije na foru i mufte. Ono što bi poguralo stvari u boljem smeru jeste da dve strane istog novčića postanu tolerantnije jedna spram druge. Ne govorimo o nikakvoj katarzi ili nirvani, samo o razumevanju, jer na kraju krajeva problem je istovetan kod obe strane – odsustvo novca. Da, upravo tako velikoj većini izdavača nije do zarade koliko do toga da imaju za novu knjigu, a čitaoci s druge strane žele da odaberu dobro štivo pošto nemaju neograničen broj pokušaja, u većini slučajeva mogu sebi da priušte jedan tom i greška ne dolazi u obzir. U šestoj umetnosti trebamo jedni druge, skepsi i nepoverenju tu nema mesta, izdavači rade koliko mogu, konzumenti kupuju koliko im buđelar dozvoljava. Želje i mogućnosti se nikada neće poklopiti, ali ljudski je težiti tome.

Šenon A. Čakarborti – u ranoj mladosti biva fascinirana Islamom i počinje ga praktikovati kao vernik. Žarko je želela biti istoričarka s fokusom na Bliski istok, ali to joj se izjalovilo, pa se okrenula pisanju baš usredsređena na tu bogatu baštinu. Grad od mjedi je prvi deo trilogije Devabad i bio je u svim užim izborima za žanrovske nagrade. U međuvremenu je završila serijal s trilogijom i pride zbirkom priča iz istog sveta. Netfliks je najavio seriju, pa je dobro što imamo knjigu na jednom od regionskih jezika. Naravno, autorka nastavlja da piše i najavila je trilogiju o piratskoj kapetanici.

Priča je prikazana iz vizure dva lika. Nahri je nadrihećimka i prevarantkinja koja poseduje određene moći i obitava u Kairu. Već na prvih dvadesetak strana radnja kreće da se zahuktava, egzorcizam u koji junakinja veruje dok zveckaju novčići je pošao po zlu. To će je gurnuti u svet džinija i promeniti joj život. Nije baš ono šta biste očekivali, roman je pun podela, rasizma i borbi za moć. Da bi preživela beži u Devabad s netom upoznatim spasiocem, na putu je snalaze raznoliki doživljaji i pretnje. Drugi protagonista kojeg pratimo je mladi kaid Ali, religijski i naučenjački zanesenjak koji upada u intrige i mrežu revolucije i dvora. Kada se nađu skupa odnos im se razvija od nedraga ka prijateljstvu, jer je Nahri već poklonila srce. Njene nevolje leže u poreklu i velikim očekivanjima, baš kao i Alijeve. Razvoj dešavanja na test stavlja odanost i vodi pripovest u burnu stihiju. Rasplamsali požar nosi i žrtve, i posledice na preživelim u drugi deo trilogije koji jedva čekamo da pročitamo.

Nasuprot široj publici mi izuzetno cenimo nove autore, svaka čast legendarnim piscima, ali trendovi u umetnosti su važni kao i bilo gde drugo. Čakarbortijeva je primer modernog ubrzanog pisanja u kojem ne postoji statičnost. U mnogome podseća na Rušdija, samo je isključila njegova prepričavanja. Vrlo je jak motiv islamske mitologije i pažljivo izgrađen. To je izuzetno dostignuće, fantastika je porasla s ovim romanom. Tako da se ne slažemo sa prikazima koje smo videli i koji su ustvrdili da je narativ spor, baš naprotiv na nekim mestima bi trebalo da je manje direktan. Prevod je izvanredan, gospodin Sever ga radi u prezentu i ova izvedba je ono najviše što prezent može da ponudi. Rečnik je na izuzetnom nivou. Stvar koja smeta dok se ne priviknete jeste samostalno upotrebljavanje oblika ju, što nije po pravopisu… No, izdavač se opredelio od početka za staru enklitiku u izdanjima gde se radnja dešava u prošlosti. Dakle, nije u pitanju nepoznavanje pravila nego svesna namera. Pretpostavljamo da je to proisteklo iz želje da se zvuči što više arhaično. Pored ovog ima reči koje su razdvojene, a pišu se zajedno, ali to je ispravljeno u mekokoričenoj knjizi. Još nešto na šta se treba navići je crta iza naglo prekinutih rečenica. To prvi put vidimo, pa je kuriozitet, jer svaki dan naučiš nešto novo. Kritikujemo, ali vrlo dobronamerno i potpuno smo realni. Razumljivo nam je opredeljenje za izdavačku politiku gde izdanja izgledaju i jesu velelepna. Poštujemo to što niko nije potpisan za lekturu, nema imaginarnih likova kao kod mnogih, u pitanju je isključivo opredeljenje i doza samouverenosti u sopstveno znanje. Na kraju krajeva jasno je da na ovim knjigama radi dobar poznavalac kako knjiga tako i sintakse. No, književnost je takva da ti je neophodan čitav tim znalaca da bi se orukotvorila knjiga i ovo što je gospodin Sever do sada izneo na svojim plećima je za dignitet. Toplo mu savetujemo da podeli breme i ne slomi se, znamo iz iskustva sa čim se suočava i za dobrobit još brojnih romana i svog entuzijazma bilo bi dobro da nađe pomoć.

Ukoliko ste željni dobre, moderne fantastike i knjiga što izgledaju kao da su iz plemićkih biblioteka Mitopeja je kao stvorena za vas. Znamo da je poštarina za Srbiju iz drugih zemalja faktički veća od cene knjige, pa vam savetujemo da uštedite omanje bogatstvo i odete u Osijek na Panonski festival knjige gde će Mitopeja imati štand u poslednjoj nedelji maja. Preporučujemo da utržite Grad od mjedi, roman predodređen da postane savremeni klasik. Kladimo se da vaše police vape za ovako raskošnim ukrasima, ne časite ni časa popunite ih s imetkom vrednijim od papira u novčarki.