Negdje od 5. stoljeća slavenska plemena kreću svoju seobu puštajući korijenje diljem Europe i Azije. Već u 8. stoljeću dolaze u kontakt sa kršćanstvom. Slavenska mitologija ostala je oskudna u povijesnim zapisima i arheološkim nalazima. Ipak je možemo rekonstruirati na temelju usmenih predaja i mnogih običaja koji se štuju dan danas. Poznato nam je kako je idole slavenskih bogova 980. godine postavio knez Vladimir kod Kijeva da bi 988. godine porušio te idole nakon pokrštavanja. Mitologija je bogata pripovjetkama o božanstvima, junacima, vukodlacima, vilama, vješticama, vampirima, divovima, patuljcima i raznim demonskim bićima. U ovom tekstu osvrnuti ću se na jednu od priča iz mita o stvaranju svijeta i simboliku štovanja božice Morane.
PRAMRAK
Najstarije predaje kazuju nam da je na početku bio Pramrak, more i tamno nebo. U toj ništavnoj tami bivalo je Prajaje. Svarog kao božanski tvorac počivao je u njemu. Pod utjecajem životnih sila jaje se raspuklo i stvorilo svijetlost koja je bacila sjenu na Svaroga. Iz te sjene rodio se Černobog, bog zla i patnje. Oboje su postojali kao sile bez oblika, pa su stvorili svoje avatare. Svarogov je Veles, a Černoboga je Črt.
Od gornje ljuske Prajajeta nastalo je Drvo svijeta i odvojilo nebo od zemlje. U njegovoj krošnji skućio se Nav, stan bogova, a sastojao se od Svitogorske gore i Doma junaka.
Svitogor je grad bogova u kojem se do sedmog neba uzdiže Svarogov dvor. Iz Svitogora su vodila dvoja vrata, jutarnja i večernja vrata tame, oba čuvana od božanskih divova sa psećom glavom.
Dom junaka je najveća i najsjajnija dvorana u Svitogoru. U sredini je Svarogovo prijestolje uz Peruna, boga groma i Svantevida, boga sunca, te ostala božanstva. Gosti Svitogora su bili ratni junaci koji su za vrijeme života pridonijeli svom narodu kao i njihove djeve, te vile bojovnice.
Donja ljuska Prajajeta razbila se u nebrojeno mnogo komada od kojih su nastali divovi, patuljci i druga magična bića. Svarog je pomoću zlatnog praha sa dna mora rađao život, kovao sunce, mjesec i zvijezde, te se pokrenula sila koja je stvorila svijet. Načinio je prvog muškarca tako što je udahnuo ljudski duh starom hrastu, a njegova supruga Lada skrojila je ženu iz krošnje lipe.
U korijenju Drveta svijeta nalazilo se carstvo Črnoboga, Trtar koje je ostalo u tami. U njegovim dvorima obitavaju, oblici koje uzima Črt, a to su Ognjeni zmaj i Demonski jahač, crna spodoba koja jaše konjsku sjenu, praćena lovačkim psom i odlazi u lov na duše prokletih i zlih ljudi.
MORANA
Morana je mitološka figura koja ujedinjuje zimu i smrt s ponovnim rađanjem prirode i plodnosti. Poganska je božica smrti, žetve, vještičarenja i noćnih mora. Zaštitnica je podzemlja i simbolizira kraj fizičkog života smrtnika. Ujedno je bila boginja plodnosti, žena i predenja.
Jedan od mitova o Morani kazuje da je Bog plodnosti i vegetacije, Jarilo i njegova sestra i žena Morana bili Perunova djeca. Rođeni su u noći Nove godine. Iste večeri Jarilo je ukraden iz kolijevke i odveden u podzemni svijet gdje ga Veles odgaja kao svog sina. Tijekom proljetnog festivala Jarilo se vraća iz svijeta mrtvih noseći proljeće među živi svijet gdje susreće svoju sestru Moranu i udvara joj se. Zajednica brata i sestre donosi narodu plodnost i izobilje. Kako je Jarilo Velesov posinak, a Morana kćer Perunova, ovaj brak donosi mir među dva velika boga i osigurava pogodno u vrijeme za žetvu.
Prevrtljivi Jarilo nakon žetve postaje nevjeran Morani, te mu se ona osvećuje. Ubija ga i vraća natrag u podzemni svijet oživljavajući neprijateljstvo između Peruna i Velesa. Bez svog boga plodnosti i vegetacije, Morana zajedno sa čitavom prirodom vene i smrzava se tijekom zime. Morana se pretvara u opasnu božicu tame i leda, te naposljetku umire na kraju ciklusa.
Morana se pojavljuje u dva obličja. Kao lijepa djevojka, snježno blijede puti sa vučjim očnjacima i kandžama. Njen drugi oblik je onaj Babe Jage, grozne stare vještice koja živi u ukletoj kući ukrašenoj svjetiljkama napravljenim od lubanja pojedene djece. Kuća stoji na paru kokošjih nogu pomoću kojih se na zapovijed kreće i lovi ljude.
Osim što je oduzimala živote nanosila je patnju ljudima i životinjama. Ulazila je noću kroz ključanicu, pritiskala ih je u prsima i oduzimala im dah u snu, duhovno i tjelesno slabeći ih. Ova djelatnost Morane popraćena je uzrečicama: ‘Noćna mora’, ‘Guši me mora’, a ovi pojmovi su preneseni i na ostale ljudske nedaće ‘Mori me žed’, ‘Mori me ljubav’, ‘Smori me teret’. A kad boginja Morana ispoljava svoj najgori oblik imamo izraz ‘Zavladala mora na ljudima’.
Morana je letjela na metli i plovila na ljusci od jajeta te će ove odlike kasnije biti prepisane novom duhovnom biću, vještici. More, Morine isto možemo povezati s boginjom Moranom. One su neudane žene koje su se rodile zamotane u posteljicu. Takav se porod smatrao neuobičajenim te su se tako rođenoj djeci pripisivale nadnaravne moći. More bi svoje nadnaravne moći dobile tek kad bi navršile 21 godinu, a nakon udaje postajale vješticom.
U drevnim slavenskim obredima imamo tradicionalni ritual spaljivanja i utapanja lika Morane krajem zime. Mještani bi stvorili lik žene omotan krpama i dijelova odjeće, nekad ukrašen nakitom. Znali su je spaljivati zajedno sa biljem neposredno prije utapanja. Spominje se i običaj gdje bi domaće djevojke okitile bor cvijećem i kuglicama u boji. Nosile bi ga kroz mjesto, a mještani bi dijelili brojna praznovjerja o utapanju Morane. Da ne smijete dirati lik nakon što je spušten u vodu niti ga gledati na putu kući, a bila je loša sreća ako bi netko posrnuo ili pao.
Može se reći da Morana predstavlja različite faze prijelaza u ljudskom životu. Spaljivanje i utapanje sugerira da su ti običaji proizašli iz žrtvenih obreda s ciljem osiguravanja plodne žetve. Vjerovanje da bi spaljivanje eliminiralo nesretne aspekte prisutnosti zime i tako uvelo rodnost kroz proljeće, narodna je praksa.
Crkva je zauzela neprijateljski stav prema mnogim duhovnim sljedbama starih poganskih vjerovanja pa tako i ovom. Međutim, običaj je bio dovoljno jak da prevlada do danas. Tradicionalno se slavio na dan proljetne ravnodnevnice, a danas u nekim krajevima za vrijeme poklada povorka maškara, paljenjem „Morane“ označava kraj karnevala. No, pripadnici poganskih sljedbi su označeni i proganjani kao heretici te su mnogi običaji izbrisani u zaboravu. S vremenom progoni su se zaoštrili i osnovana je Inkvizicija 1231. godine. Ubrzo je odobreno mučenje kao metoda iznude priznanja bavljenja magijom i vještičarstvom. Kazna je bila slična Moraninoj, pogubljenje vješanjem ili spaljivanje na lomači, nekad i utapanje.
FILM I KNJIGA
U fantasy žanru tematiku slavenske mitologije možemo naći u romanu American Gods Neila Gaimana po kojem je snimljena istoimena tv serija. Serijal knjiga o Kate Daniels Ilone Andrews prožet je detaljima iz slavenske mitologije kao i tv serija The Witcher. Elementi slavenske mitologije vide se u trilogiji knjiga Shadow and Bones koje napisa Leigh Bardugi a po kojima je napravljena tv serija istog naziva.
Happy Halloween
Literatura:
„Hrvatska narodna mitologija: Biserje priča čarobnog carstva drevnih vremena“, dr. Nikola Sučić
„Hod kroz godinu: Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskog mitskog svjetonazora“, Vitomir Belaj, Wikipedija