„U jednoj rupi u zemlji živeo je hobit…’’ rečenica je koju je neverovatno smoreni profesor nažvrljao na listu s domaćim zadatkom jednog đaka davne 1937. godine. Ovom rečenicom je nehotice začeo stvaranje jednog od najvelelepnijih i najplodnijih univerzuma svih vremena. Četrdesetak godina kasnije nastaje i filmsko ostvarenje poznatije kao crtani film „Hobit’’ Rankin Bas produkcije i tokijskog studija za animaciju „Topcraft’’. Ostvarenje je prvi put prikazano u subotu, 27. novembra 1977. godine na televizijskoj stanici NBC u Sjedinjenim američkim državama i osvojilo je nagradu Pibodi za tele-dramu.
Fabula je već poznata: hobit Bilbo Bagins živi ugodnim, povučenim životom u Okrugu, provinciji Srednje Zemlje. Kao i svakog hobita, „lude avanture’’ ga ne interesuju, jer se „zbog njih kasni na večeru“. Međutim, čarobnjak Gandalf, Bilbu poznat kao tvorac neverovatnih vatrometa, probudiće u našem hobitu uspavanu klicu radoznalosti nasleđenu od majke Beladone Tuk. Bilbo će se otisnuti na put s družinom patuljaka, put na kome će se susresti s vilovnjacima, goblinima, džinovskim paucima, metamorfom i jednim zmajem. Na kraju, spoznaće da je svet mnogo veći, i da je on mnogo sposobniji nego što je mislio. Književni koncept „kuća-na putu-kuća“ prisutan je i lako uočljiv: počinjemo kao dete („kuća“), spoznajemo („na putu“) i vraćamo se kao zrele osobe („kuća“).
Zajedničko za crtani film Hobit sa istoimenom trilogijom Pitera Džeksona je:
Sjajni glumački talenti su uzdigli obe ekranizacije: Marin Frimen, Ričard Ermitaž, Ian Mekelen, Benedikt Kamberbač, Kejt Blanšet, Kristofer Li, Hjugo Viving, Endi Serkis, Orlando Blum, Evanđelin Lili, nasuprot majstora sinhronizacije poput Orsona Bina, Ričarda Bona, Hansa Konrieda, Džona Hjustona, Ota Premingera, Sirila Ritčarda, Teodora, Pola Friza, Džeka De Leona, Dona Mesika, Džona Stefensona, Turla Revenskrofta i Glena Jarbroua.
Moćna muzika Hauarda Šora i Glena Jabroua, prikladna je obema ostvarenjima. Zanimljiv scenario; Režiseri Piter Džekson i Rankin/Bas dali su sebe same ne bi li postigli što bolje rezultate.
Različito:
Trilogiji su pridodati elementi radi produžavanja minutaže i dostizanja određene ozbiljnosti. Animacija „seckanje“ nasuprot „CGI“-a. Udaljavanje od prvobitne priče u scenariju Pitera Džeksona nasuprot skoro potpuno ispraćenom Tolkinovom romanu, s izuzetkom izostavljanja Beorna i Srca planine.
Kako je Rankin/Basovo ostvarenje primljeno? Mišljenja su vrlo podeljena. Finansijski, je bio uspešan, a mnogi fanovi oduševljeni. Nekima, nažalost, stil animacije studija „Topcraft“ (današnji „Studio Gibli“) nije legao, drugi poput tolkinovca Daglasa Andersena su ga nazvali „odvratnim“. Adaptaciju su takođe okarakterisali kao „bedan pokušaj“, „zbunjujući ako prethodno niste bili upoznati s temom“, „propali slučaj“.
Kao i sa većinom stvari u ovom neobičnom životu, vi birate, vi snosite posledice. Ipak, okarakterisala bih „Hobita“ Rankina Basa kao pozitivnu posledicu koja samo može da vam oplemeni postojanje.