U moru tabu tema koje holivudska mejnstrim produkcija elegantno zaobilazi svakako se izdvaja ženska seksualnost. Još od Hičkokovog postavljanja čuvenog „madona-kurva“ dualizma, žene su u filmovima i serijama namenjenim konzervativnoj američkoj publici bile predstavljane kao aseksualne majke, sestre i kćeri ili kao „femme fatale“ definisane seksipilom koji je uzbuđivao pretežno mušku publiku. U takvoj klimi, koju diktira konzervatizam konzumenata i gotovo neskriveni seksizam Holivuda, pre 3 godine pojavila se „Tuđinka“ koja je za kratko vreme uspela da pobere simpatije kako kritike tako i publike.
Smeštena u dva vremenska toka, XX i XVIII vek, „Tuđinka“ je priča o Kler Rendal, medicinskoj sestri, a kasnije i hirurgu, koja tokom svog medenog meseca u Škotskoj, biva misteriozno transportovana 200 godina u prošlost, u samo srce škotskog gorja u turbulentno vreme engleske tiranije i škotskih jakobinaca. Suočena sa problemima vremena u kojem se našla, Kler očajnički pokušava da se vrati svome domu, polako shvatajući da je pored Džejmija Frejzera, čoveka koji je spasao, a zatim i zarobio, našla upravo ono najbitnije – pravu ljubav.
Serija je rađena po serijalu „Tuđinka“ Dajane Gabaldon koja je, veoma uspešno, kombinovala različite žanrove kako bi opisala Klerina putešestvija. Suštinski, ovo je priča o dvoje zaljubljenih koje ni vreme ni prostor ne mogu držati odvojenim. Ali ispod ove, naizgled jednostavne premise, „Tuđinka“ krije žanrovsku nesvrstanost koja autorki, ali i scenaristima serije, daje prostora da se pozabave svim gorućim pitanjima koje je istorija nametnula u poslednja dva veka. Tako se serija, kroz dosadašnje tri sezone, bavila krvavom istorijom Škotske, položajem i pravima žena u XVIII i XX veku, pitanjem preljube, izdaje, vere i morala. Junaci serije su konstantno pred izazovima koje je društvo nametnulo, pokušavajući da kroz brojne peripetije ostanu zajedno.
„Tuđinka“ predstavlja izvanredan televizijski proizvod, koji iako nije po svačijem ukusu, svakako zaslužuje poštovanje. Produkcija televizijske kuće STARZ je mudro odgovorila na „Igru prestola“ koja je postala merilo uspešnosti u svetu američke televizije. Dajana Gabaldon nije krila da je uspeh „Igre prestola“ doneo i „Tuđinku“ na male ekrane, ali su producenti držali određenu distancu od tih poređenja. Na isti način na koji je Piter Džekson koristio lepote Novog Zelanda da oživi Tolkinov svet, producenti STARZ su kroz impresivne snimke škotskog gorja postigli isti efekat. Estetski gledano, malo koja serija se može takmičiti sa kostimima i scenografijom „Tuđinke“. Ogroman uspeh „Tuđinke“ se može posmatrati i u popularnosti šalova koje je Kler nosila tokom prve sezone, a koje su mnoge američke robne kuće smatrale kao odevnim predmetom te sezone. Međutim i pored svih tih, tehnički impresivnih, kategorija, „Tuđinka“ svoj uspeh prvenstveno duguje fenomenalnoj postavci glumaca na čelu sa bračnim parom Kler i Džejmi Frejzer koji su trenutno jedan od omiljenih parova na američkoj TV sceni.
Katriona Balf (Caitriona Balfe) i Sem Hjuan (Sam Heughan) su bili potpuni anonimusi pre „Tuđinke“. Balf je bila poznatija po modelingu, dok se Hjuan držao britanskog ostrvlja, glumeći u manje poznatim projektima. Stoga se može smatrati da je STARZ ovde dobrano rizikovao, stavivši ovo dvoje kao protagoniste tako bitnog projekta. Ali od prvog kadra, pa sve do poslednje epizode treće sezone, možete videti kako su oboje bili savršen izbor. U seriji gde je okosnica priče ljubav između protagonista, od izuzetne je bitnosti da postoji hemija između dvoje glavnih glumaca, a Balfeova i Hjuan svakako nisu razočarali na tom polju. Retko ko se može setiti dvojca koji je posedovao takvu vrstu energije na malim ekranima. Stoga i ne čudi da mediji već godinama spekulišu da romansa na ekranu nije samo gluma, već da su dvoje glumaca i privatno zajedno. O tome se da diskutovati, ali neosporno je da upravo onaj najbitniji deo priče na malim ekranima savršeno funkcioniše zahvaljujući Balfeovoj i Hjuanu.
Kroz tri sezone, ova ljubavna priča je pred junake stavila bezbroj izazova, koji su, kao što to uvek biva sa dobrim ljubavnim pričama, testirali ljubav dvoje junaka. Međutim, upravo u tim izazovima, scenaristi su se nosili i sa dosta problema koje su nasledili sa likovima Gabaldoninog serijala. Kada u pet epizoda prve sezone, vidite pet različitih pokušaja silovanja, jasno je da je repetitivnost ogroman problem. Ta repetitivnost je dovela do blage apatičnosti na nešto što svakako ne sme biti posmatrano sa apatijom. Ali i ta apatija je bila kratkog veka kada je u pretposlednjoj epizodi, došla scena silovanja. Ali ne junakinje ove priče, već njenog zgodnog, mišićavog i nadasve muževnog škotskog supruga, koji je sa svakom svojom rečenicom osvajao srca gledateljki. S užasom su ljubitelji seriji gledali epizodu u kojoj je centralni događaj bilo svedočenje o ljudskoj izopačenosti i sadizmu.
Crni Džek Rendal, koji ne samo da je predak Klerinog supruga iz 1946. godine, već i njegov dvojnik, veoma brzo je postao jedan od najodvratnijih likova na TV sceni. Njegove psihološke igre i surovost su zaista mučni za gledanje, a Tobajas Menzis (Tobias Menzies) je pokupio dosta pohvala za način na koji je doneo oba svoja lika – i napuštenog muža i sadističkog zlotvora. Kada je epizoda emitovana, fanovi su bili šokirani nasiljem i dužinom scene u kojoj Crni Džek monstruozno siluje Džejmija. Revolt javnosti je svakako razumljiv ali je holivudska medijska scena još jednom pokazala da klin za klinom izbija. Samo nedelju dana nakon epizode u kojoj je silovan Džejmi, HBO je „počastio“ javnost epizodom u kojoj je silovana Sansa Stark. Ljubitelji „Igre prestola“ se sećaju kako je to izgledalo pre dve godine. Sa istim uspehom s kojim se HBO nosio sa medijskim metežom, STARZ je zadovoljno posmatrao kako se vruć krompir seli u tuđe ruke. Bilo kako bilo, Džejmijevo silovanje ostaje jedna od najkontroverznijih scena koja je do srži uzdrmala ljubitelje „Tuđinke“.
Jedan od glavnih problema zašto je Džejmijevo silovanje bilo problematično jeste činjenica da je u „Tuđinki“, seksualni odnos jedan od medijuma koji gledaocima prenosi ljubavnu priču između Kler i Džejmija. Nagost u ovoj seriji nikada nije bila problem, a seksu se pristupalo sa potpuno novog stanovišta, tradicionalnog svakako, ali u modernom Holivudu, gotovo osvežavajućem. Seks u „Tuđinki“ nije stvar zadovoljstva, već telesne povezanosti dve jedinke. „Tuđinka“ pre svega jeste ljubavna priča, a Gabaldonka i scenaristi su to veoma inteligentno iskoristili da podsete publiku da seks nije prolazna razonoda. Scena prvog odnosa između Džejmija i Kler traje toliko da to gotovo postaje traktat o povezivanju dve osobe kroz seks. Da li je to za moderne cinike XXI veka smešno? Jeste. Ali, takođe, predstavlja nešto ne baš novo, ali svakako nešto na šta smo zaboravili. I u tom ženskom viđenju stvari, lišenom osude i stida, „Tuđinka“ na mnogo načina krije onu iskonsku poruku o izlišnosti tabua i prihvatanju sopstvene seksualnosti.
Svakako da pored seksa i silovanja, „Tuđinka“ krije dosta toga. Prva sezona se bavi engleskom tiranijom i borbom za slobodu gde se dvoje junaka suočavaju sa svim onim nepoverenjem koje je karakteristično za bilo koji početak veze. Druga sezona vodi junake na francuski dvor gde je francuska dekadencija suprotstavljena škotskoj jednostavnosti. Treća sezona je pak, donela udaljenost i gotovo magnetno privlačenje ljubavnika iz različitih vekova. Ta razdvojenost, koliko god bolna bila, kao i u svakoj ljubavnoj priči, je samo trenutačna jer ovo dvoje su stvoreni da bi bili zajedno.
Šta god očekivali od „Tuđinke“, uvek će se naći nešto što će vam zagolicati maštu. Bilo da je to lepota Škotske, kultura kilta i gajdi, krvava istorija jakobinaca ili pak šarmantno tragični Džon Grej, serija je nepresušni izvor avantura kroz gorje Škotske, francuski dvor, Ameriku XX veka ili pak Karibe u vreme britanskog kolonijalizma. Mešavina svega toga onemogućava uskovidu klasifikaciju „Tuđinke“ kao ljubavnog romana, dajući joj mnogo slojeva u kome će avanturisti kakvi su ljubitelji fantastike svakako uživati.
Ljubav je univerzalan motiv, toliko prisutan u svim žanrovima. Bilo da ste jedni od onih koji su uživali u konstantnom prepiranju Princeze Leje i Han Sola ili bili romantik koji ste čekali ponovni susret Arvene i Aragorna, ova ljubavna priča vas neće ostaviti ravnodušnim. Posebno ne zato što će vas odvesti na jedno fantastično nefantastično putovanje gde ni prostor ni vreme ne mogu biti prepreka onome šta želimo. A to su priče koje mi ljubitelji fantastike najviše volimo, zar ne?