Leti li vam se u Nedođiju? Želite li cvrčka kao manifestaciju svoje savesti? Da li biste posetili zvonik katedrale u Parizu? Ako je odgovor na bilo koje od ovih pitanja „da”, mogu samo da odgovorim da vam se nikako neće dopasti ovo što sledi, jer se u tekstu radi o poređenjima priča za decu sa Diznijevim verzijama.
PETAR PAN
Nastao iz pera Dž. M. Barija kao deo zbirke „The Little White Bird“ iz 1906. godine. „Petar Pan“ već generacijama poručuje da je potrebno samo malo mašte i vilinskog praha da bi doživeli čaroliju. Petrova priča je razvijenija u Barijevoj noveli „Peter And Wendy“ iz 1911. godine.
Porodica Darling je imućna londonska porodica s troje dece: Vendi, Džonom i Majklom. Jednog dana, razljućen otac će narediti Vendi da odraste i te iste noći će na njen prozor sleteti junak Vendinih priča, Petar Pan. Petar odvodi decu u Nedođiju, gde se suočavaju s Izgubljenim dečacima, Indijancima, sirenama, gusarima na čelu s kapetanom Kukom lično, s kojim Petar ima neke nerazrešene račune, kao i jednim krokodilom. Deca će pobediti kapetana Kuku, ali će se ipak vratiti kući i odrasti, jer samo jedan može da ostane zauvek dete a to je Petar Pan.
SLIČOSTI: Darlingovi, Zvončica, Petar Pan, Izgubljeni dečaci, Kapetan Kuka, krokodil, sirene, Indijanci, motiv odrastanja, motiv „mašta može svašta“.
RAZLIČITOSTI: Sm Beri navodi da se broj Izgubljenih dečaka stalno menja jer odrastaju, a to nije dozvoljeno u Nedođiji, pa ih Petar vraća na onu stranu duge.
ZAKLJUČAK: Ako ti osoba, koja se prethodno ušunja u tvoju sobu, nudi letenje u čarobnu zemlju, to ti nije drugar.
PINOKIO
Italijanski autor Karlo Kollodi je napisao priču „The Adventures Of Pinocchio“ 1883.godine. Priča prati avanture Pinokija, koga je siromašni drvodelja Đepeto načinio od jedne jedine cepanice. Đepeto je zaželeo da se toj cepanici udahne život i Plava vila će to i učiniti, i oživeti lutka, ali kaže da će postati pravi dečak samo ako to zasluži. Daruje mu i savest u obliku cvrčka. Pinokio doživljava mnoge avanture – odlazak u školu, u cirkus, u zemlju Dembeliju i u potragu za svojim ocem. Naučiće da se naivnost i želja za bogatstvom stečenim prevarom završava samo slomljenim srcem.
SLIČNOSTI: Pinokio, Đepeto, Plava vila, Stromboli, cvrčak, cirkus, zemlja Dembelija, transformacija u magarca.
RAZLIČITOSTI: Pinokio je zloćudan. Zlostavlja Đepeta od sâmog početka i beži od kuće čim mu ovaj izdelje stopala. Đepeto ga pojuri, ali je uhapšen u trenutku grabljenja, pošto Pinokio ipak mnogo liči na ljudskog dečaka. Cvrčak osuđuje Pinokija pa ga ovaj ubija. Lutak polazi u svet, priključuje se grupi propalica. Na kraju ga članovi te grupe, Mačak i Lisac, vešaju zbog pet zlatnika. Međutim, spašava ga Plava vila s kojom Pinokio živi kao sin. Dvaput pokušava da krene u školu i dvaput krene lošim putem, pa laže, na šta mu nos raste. Njegovi nestašluci čine da on postane magarac, i da ga proguta Veliki kit. Sreća u nesreći je da pronalazi Đepeta u utrobi kita koga spašava i neguje. Tek onda postaje pravi dečak. U Kolodijevoj verziji je Pinokio mnogo agresivniji i sebičniji.
ZAKLJUČAK: Ako smatraš da ti osobe koje se zovu Lisac i Mačak žele dobro, zaista si panj.
ZVONAR BOGORODIČINE CRKVE
Roman, čiji autor je Viktor Igo, nastajao je u periodu između 1828. i 1831. Roman postavlja pitanje šta čini čudovište: izgled, duša, naša percepcija ili percepcija onih oko nas. Priča je smeštena u Pariz i 15. vek, u trenutku kad se kapetan Fibus vraća iz krstaškog rata. Odmah dobija zadatak od Kloda Froloa: da pronađe Čudotvornu malu, skriveni dom svih pariskih Roma i istrebi ih, jer su oni predstavnici svega izopačenog. Fibus nerado prihvata zadatak i s Frolom prisustvuje „Prazniku Budala”. Na ovoj svečanosti koja se izruguje crkvi nastupa i velika lepotica mlada plesačica Esmeralda. Tokom svečanosti, ljubopitljivi gluvi grbavi čovek Kvazimodo („poluformirani“, ime koje mu je dao Frolo) napustio je svoj dom u zvoniku katedrale Notr Dam i postao imenovan za „papu od budala“. Svetina mu se ruga i gađa ga, a Frolo, njegov usvojeni otac, ne čini ništa da ga oslobodi. Jedino je Esmeralda ta koja zaustavlja mučenje i oslobađa Kvazimoda, na šta je Frolo proklinje. Ona traži utočište u katedrali gde se upoznaje s Fibusom. Njih dvoje se zaljubljuju, dok Frolo i Kvazimodo žude za Esmeraldom. Kvazimodo joj pomaže da pobegne. Fibus i Kvazimodo, čuvši Frolov plan da uništi Čudotvornu malu, očajnički traže Esmeraldu, ne znajući da ih Frolo prati u stopu. Frolo zarobljava sve Rome, i preti da će Esmeraldu da spali na lomači ako ne bude njegova. Ona odbija i spasava je Kvazimodo. Pobedivši Frola, Kvazimodo blagosilja vezu Fibusa i Esmeralde.
SLIČNOSTI: Kvazimodo, Esmeralda, Fibus, Klopen, Klod Frolo, motiv čudovišta.
RAZLIČITOSTI: Esmeraldu su Romi ukrali iz kolevke njene majke koja će kasnije postati časna sestra i mrzeti Rome svom dušom. Fibus je samo hteo da odvuče Esmeraldu u krevet. Frolo, koji je posmatrao njegovu ujdurmu, ubada Fibusa u leđa, koji pada onesvešćen. Esmeraldu osuđuju za zločin, a Kvazimodo, koji ne uspeva da je spase, baca Frola s terase katedrale Notr Dam. Godinama kasnije, pronađen je grob u katakombama katedrale. U grobu su bila dva tela – jedno grozno izobličeno i drugo tankog obličja. Kad su ih razdvojili, oba skeleta su se raspala u prah. Na zidu katedrale postoji natpis AGN’AKN – sudbina. Fibus je takođe grozno prošao: oženio se.
ZAKLJUČAK: Ne veruj sveštenicima i vitezovima u sjajnom oklopu.