ŽANR: naučna fantastika
ZEMLJA: Ujedinjeno Kraljevstvo
ORIGINALNI NAZIV: Brave New World
GODINA IZDAVANJA: 1932.
OCENA: 9
Aldous Huxley je bio britanski književnik, najpoznatiji po svom romanu „Vrli novi svijet”. Svoju književnu karijeru započeo je 1916. kao pjesnik, a svoj prvi roman „Cromovo ludilo” objavljuje 1921. godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća stvara svoja najznačajnija dijela, a to su prije svega romani „Kontrapunkt” i „Vrli novi svijet”. Ostala važnija djela su mu: „Slijepi u Gazi”, „Giocondin osmijeh”, „Poslije mnogo ljeta”, „Vrijeme mora jednom stati”, „Majmun i bit”, „Vrata percepcije” (esej koji je bio inspiracija za grupu The Doors), „Genij i boginja”, te „Otok”.
„Vrli novi svijet“ je distopijski SF koji se ubraja među klasike. Radnja romana smještena je u London u 26. stoljeće, točnije u 2540. odnosno u 632. godinu Fordove ere (kako se spominje u knjizi). U ovom romanu društvo je oblikovano kroz eugeniku i učenjem u nesvjesnom stanju (hipnopedija). Također, društvo je hedonističko te teži postizanju sreće putem promiskuitetnog seksa i droge pod imenom soma. Ostvarivanje sreće potpomognuto je otklanjanjem čestih izvora ljudskog nezadovoljstva poput obitelji, umjetnosti, književnosti, filozofije, religije i dr.
Tako oblikovan svijet iz jedne perspektive mogao bi se čak promatrati kao utopijski jer su ljudi sretni, nema gladi, bolesti, rata, starosti, tehnološki su napredni no to je sve samo privid budući da su ljudi podijeljeni u pet kasti (alfa, beta, gama, delta i epsilon). Umjesto u obitelji, pojedinac se rađa u velikim vladinim zgradama gdje mu se ispire mozak sloganima „Zajedništvo, identitet, stabilnost”; „Svatko pripada svakome” (u seksualnom kontekstu); „Danas su svi sretni”; „Napredak je divan“; „Volim svoju odjeću“; „Kada pojedinac osjeća, zajednica pati“; „Bolje novo nabavljati, nego staro prepravljati“; „Novu robu u novu sobu“; „Bolje gram nego sram“; „Forda slavimo, orgije pravimo“…
Religije su zamijenjene nekom vrstom kulta konzumerizma i kulta zadovoljstava. Prisutni su neki djelići tradicionalne vjere, kao što su kršćanski križevi, kojima je gornji krak uklonjen kako bi bili izmijenjeni u slovo T (a upravo je u znaku tog simbola Henry Ford proizveo prvi serijski automobil 1908.). Likovi u romanu dobivaju imena po povijesnim osobama. U romanu tako primjerice imamo obrede koji se slave poput Fordovdana, kolektivnih pjevanja i službe solidarnosti. Obredi sami po sebi su izopačeni elementi kršćanskog vjerovanja ili obreda, pa se primjerice u obredu solidarnosti kroz koji se „iskupljuje“ 12 muškaraca i 12 žena uz posvećenu drogu, glazbu pokrete i zazive „Najvišeg Bića“ stapaju se u transu u to „Najviše Biće“ kroz orgije.
U „Vrlom novom svijetu“ čovjek je dehumaniziran, oduzeta mu je religija, sloboda i umjetnost da bi mogao živjeti u nepreglednoj masi i zadovoljavati svoje nagonske potrebe. Porođaj, nešto što je sasvim normalno, ovdje predstavlja nešto odvratno i ponižavajuće za ženu. Riječi poput mama, otac, dom, obitelj, roditelji smatraju se nepristojnim. Monogamija i izlasci su nepoznanica, jer svatko pripada svakome, a emotivni odnosi i dugotrajne veze smatraju se nepristojnim. U ovome romanu čovjeka se isto tako postavlja u infantilnu fazu, a djecu se stavlja u okolnosti primjerene odraslima. Budući da su djeca svjesno izložena seksualnim igrama u knjizi imamo situaciju kada dječaka koji ne želi sudjelovati u erotskim igrama odvode pomoćniku načelnika psihijatrijske službe.
Čitajući ovu knjigu nisam mogao, a da ne primijetim kako „Vrli novi svijet” u nekim svojim segmentima nalikuje na doba u kojem živimo. Soma iako ne postoji, u stvarnom svijetu različit broj droga je u porastu, a neke države ih čak pokušavaju i legalizirati. Imamo i kulturu konzumerizma, gdje ljudi troše više nego što mogu zaraditi i tako postaju robovi kapitalizma. Ono što me je najviše zaprepastilo čitajući ovaj roman je nepodnošljiva lakoća kojom likovi žive, a upravo zbog te nepodnošljive lakoće življenja nema potrebe ni za heroizmom, ni za plemenitošću, ali ni za poniznošću. Zbog toga što nema heroizma u „Vrlom novom svijetu”, likovi su već u samom početku osuđeni i zacrtana im je sudbina.
Po izlasku roman „Vrli novi svijet” izazvao je brojne kontroverze. U Irskoj 1932. godine roman je bio zabranjen, dok je 1980. povučen iz škola u Milleru, Missouri. Godine 1993. roman se pokušao povući iz obavezne školske lektire jer se središnja radnja romana bavi negativnom aktivnošću. Smatram da je Aldous Huxley napisao roman koji je kritika današnjem društvu u kojem smjeru ne bismo trebali ići.