Ljudi su mnogo moralniji nego što misle,
a daleko nemoralniji nego što to mogu zamisliti.
Sigmund Frojd
U trenutku kada nastaje ovaj pogovor, čitav svet kakav poznajemo urušava se i suočava (i dokazuje da je u punoj meri nespreman za to) sa opasnošću koja testira same postulate savremenog društva. Stvarnost kao da pokušava da testira da li su Jevtićeve ’šta-ako’ postavke – gotovo saramagovski ironično – tačne.
Jevtić u svom romanu ne podleže zahtevima za političkom korektnošću i stvari naziva direktnim, često vulgarnim, ali pravim imenom, predočavajući nam svet glavnog junaka onakvim kakav on uistinu jeste – mračan, grub, nasilan, istovremeno i ogoljen i zabranjen, divlji.
Iako nema ničeg novog u distopijskoj tematici koju obrađuje, autor na sebi svojstven način testira granice do koje mere je svaki normalan čovek, u stvari, normalan… kao i to u kojoj meri će nečiji identitet ostati su suštinski netaknut u susretu sa problemima koji ga nadjačavaju, odnosno, prati frojdovsku misao da se veličina vašeg identiteta određuje se veličinom problema koji je u stanju da izbaci vas iz takta.
Autor dobro poznaje i demonstrira razliku između ljudskog bića, čoveka, per se i načina kako taj čovek postupa u određenoj situaciji, kako se ta postupanja razlikuju u njegovom odnosu prema drugima i ali i prema samome sebi. Predstavlja kako se postupci oslikavaju u interakcijama likova, ne ispitujući nikada nekoga kao osobu, već isključivo ponašanje te osobe u određenom kontekstu, kao i uslovljenosti koje proističu iz specifičnosti situacije u koju je data osoba smeštena.
U priči u kojoj izolacija i rat u urbanoj sredini obeščašćuju zrelog čoveka čineći od njega zver i izvan granica potrebnog, uklanjajući iz korpusa njegovog ponašanja vladanje i uljudnost, mi pratimo jednog mladog čoveka koji tek treba da formira sopstvenu ličnost. U moru besmisla i apsurda, glavni junak ponekad deluje kao distanciran, otuđen, nemi posmatrač ljudi i događaja koji ga okružuju, ponekad njegovi postupci otkrivaju zrna svetlosti, dok ponekad poklekne i dozvoli da i njega proguta mrak apsolutnog bezumlja izvlačeći ono najgore iz njega.
Dronstad je sarvemeni roman, nabijen akcijom, pažljivo osmišljen i zaokružen, a čitaocu predstavljen kao poligon, simbolično karantinski zatvoren, na kome se ispituje da li je dašak ljudskosti i zrno svetlosti dovoljno da se stvari pokrenu ili je tama i beznađe ipak preovlađujuće.
Roman je izašao u izdanju Udruženja Autostoperski vodič, simbolično zatvarajući elektronskim izdanjem 2020. i otvarajući štampanim 2021. i može se nabaviti (u obe verzije) u internet prodavnici Udruženja. U nadi da će čovečanstvo ipak imati snage da izbegne potpuni Dronstad scenario, želimo vam ugodno čitanje.
Autor: Mira Satarić, urednik romana ,,Dronstad: Karantin“